Hrvatski Kanal

Grmoja u Saboru optužio članicu Povjerenstva za relativiziranje pedofilije i poručio da će Most “braniti djecu od nastranih ideologija”. Mostov zastupnik Nikola Grmoja u Saboru je poručio da će se njegova stranka boriti protiv “nastranih ideologija” u školama, prozvavši članicu Povjerenstva Tanju Jurin da relativizira pedofiliju kroz zdravstveni odgoj. MOST poručuje: djeca nisu pokusni kunići nastranih ideologija!

Isječak iz gostovanja Admirala Loše u kojem iz geostrateške i geopolitičke perspektive objašnjava što bi moglo stajati iza uloge Indije u Hrvatskoj, posebno u svjetlu nedavnog posjeta indijskog premijera.

Mladen Schwartz (1948.–2010.) bio je hrvatski filozof, publicist i političar radikalne desnice. Poznat po kritici liberalne demokracije, komunizma i Europske unije, još devedesetih je upozoravao na “zamku EU”. Njegovi radovi i stavovi oblikovali su stavove današnjih desničarskih medija i političara.

Mladen Schwartz – osporavan u javnosti, ali patriot i vizioner hrvatske desnice još devedesetih. Prvi je prepoznao zamku Europske unije, a njegovi stavovi oblikovali su današnje najpoznatije desničarske novinare i političare. Pokoj njegovoj duši.

On this day, October 1, 1991, Dubrovnik and southern Croatia came under attack by the Yugoslav People’s Army (JNA), supported by naval and air forces, territorial units from Montenegro and Eastern Herzegovina, and volunteer paramilitary groups. The attacking forces numbered nearly 30,000 soldiers, backed by 100 tanks, 50 armored personnel carriers, 120 artillery pieces, about 100 aircraft, and several warships. Against them stood only around 900 Croatian soldiers and police officers, under the command of Nojko Marinovićaković, who bravely defended the city. Despite being heavily outnumbered, Croatian defenders resisted fiercely at Radovčići, Zvekovica, Brgat, Bosanka, and Strinčjera Fortress, holding some positions for over a month and a half. Dubrovnik, cut off from electricity and water, remained a symbol of Courage and resistance until the siege ended in May 1992.

Na današnji dan, 1. listopada 1991., otvorilo se novo bojište u Domovinskom ratu – Dubrovnik i jug Hrvatske napale su kombinirane snage JNA, mornarice, zrakoplovstva, teritorijalne obrane iz Crne Gore, Istočne Hercegovine te četničkih dragovoljačkih postrojbi. Neprijateljske snage brojile su gotovo 30 tisuća vojnika, potpomognutih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, 120 topova, oko 100 zrakoplova i nekoliko ratnih brodova. Protiv njih se našlo tek 900 hrvatskih vojnika i policajaca, malobrojnih i slabo naoružanih, pod zapovjedništvom Nojka Marinovićakovića. Napad je krenuo u tri smjera, a Dubrovnik je već prvog dana ostao bez struje i vode, u potpunoj pomorskoj blokadi. Iako nadmoćne snage JNA nisu ostavljale mnogo šanse, hrvatski branitelji pružili su žestok otpor kod Radovčića, Zvekovice, Brgata, Bosanke i utvrde Strinčjera. Položaje kod Čepikuća držali su više od mjesec i pol dana. U opkoljenom gradu ostalo je oko 50 tisuća stanovnika, a stalni napadi trajali su sve do Sarajevskog primirja početkom siječnja 1992. Dubrovnik je deblokiran tek nakon osmomjesečne opsade u svibnju 1992., a snimke razaranja obišle su svijet i pokazale hrabrost hrvatskih branitelja i stradanja civila. Ovaj datum podsjeća nas na hrabrost i odlučnost hrvatskih patriota koji su branili svoj narod, domove i slobodu.

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, otvoreno govori o događajima koji su doveli do krize najvećeg hrvatskog koncerna. U ovom intervjuu tvrdi da su Plenković i HDZ manipulirali krizom kako bi ostvarili političke i financijske interese. Todorić također komentira ulogu pravosuđa, medija i vlastitih planova za budućnost.

Croatia Second｜Official｜© News Bar

U komunističkoj Jugoslaviji taj je slučaj bio nametnut kao neupitna “činjenica”. No danas, u vremenu slobode i prava na istraživanje, potrebno je preispitati izvore: komunističke dokumente, srpske “krunske svjedoke” i rad Zemaljskih komisija. Vrijeme je da raskrinkamo pomno smišljene laži koje su desetljećima služile za stigmatizaciju i konstrukciju mita o “genocidnosti” hrvatskog naroda.